
Lisabon, grad gde je svetlost drugačija
Putovanje u Lisabon, potraga za dušom Portugala · kroz lavirint Alfame, čuvenim lisabonskim tramvajima, · uz zvuk fada, šarenilo azulejžosa, uz ukuse i mirise sa ruba Evrope
Lisabon je grad koji osvaja na prvi pogled, kako bi jedna zaljubljenica rekla, svojim musavim šarmom. Reka Težo se ovde lagano ušuškava u zagrljaju Atlantika, mešaju se njihove vode, mešaju se njihove boje, mešaju se njihove priče pa se svaki čas pitaš da li si na obali reke ili okeana. Nežna izmaglica koja se diže iz vode boji vazduh pa čitav grad ima posebnu svetlost. I kada se kroz tu svetlost provuče žuta boja lisabonskih tramvaja, crvena boja krovova lisabonskih kuća, šarenilo fasada, zelenilo bezbrojnih parkova i drvoreda...ni oči ni duša ne mogu da se zasite, a noge odbijaju da priznaju umor kad stignete do još jednog stepeništa ili uzbrdice. Lisabon je prošao istorijski put od jednog od najbogatijih gradova na svetu do siromaška na rubu Evrope. Hodajući po gradu možete jasno prepoznavati etape ovog istorijskog putovanja – uspon, sjaj, pad i ponovno buđenje. Rađanje portugalskog kraljevstva očitava se u lavirintu Alfame. Vekovi pomorske istorije ostavili su traga u monumentalnim spomenicima Belema. Pad se čita u zidinama Konventa Karmo, vaskrs grada u elegantnima trgovima i avenijama, budućnost u Parku nacija... Ali svakom ovom delu grada, energija je zajednička, a očitava se u zvukovima, ukusima, mirisima, bojama... Energija Lisabona je posebna i zato ovaj grad može da Vas očara, nekoga možda razočara, ali nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
Prestonica Portugala - tamo gde Težo ljubi Atlantik
Lisabon je glavni i najveći grad Portugala, smešten na zapadu Iberijskog poluostrva, na mestu gde se reka Težo uliva u Atlantski okean. Grad sa širom urbanom zonom ima oko 3 miliona stanovnika. Prostire se na ustalasanom terenu iznad reke, zbog čega su mu vidikovci, strme ulice i panorame postali jedan od zaštitnih znakova. Istorija Lisabona duga je više od dve hiljade godina. Kroz grad su prolazili Feničani, Rimljani i Mavari, a nakon hrišćanskog osvajanja u 12. veku, kada se rađa portugalsko kraljevstvo, ubrzo postaje njegov centar. Najveći procvat doživljava tokom Doba velikih geografskih otkrića u kojima ima pionirsku ulogu. Vizijom čuvenog Henrija Pomorca, gradila se portugalska flota i portugalski moreplovci kreću, kao otkrivači, na daleka putovanja. Tada Lisabon postaje jedna od, ako ne i najvažnija, evropska luka. Trka u trgovini začinima i delicijama, ali i drugom luksuznom robom sa Istoka, onda i trka za robovima, pa za blagom Brazila...pomogla mu je da se popne visoko na tron. Nedostatak mudrosti da osvojeno zadrži, uloži, obrne...skinula ga je s trona. Veliki zemljotres 1755. godine ga je dokrajčio. Ali je Lisabon ponovo ustao...
Šta posetiti u Lisabonu i okolini – najlepše znamenitosti i atrakcije
Belemska kula, simbol Lisabona
Ono što je Ajfelov toranj za Pariz ili Big Ben za London to je Belemska kula za Lisabon. Jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola, podignut početkom 16. veka na onom mestu odakle su se moreplovci otiskivali u nove prostore. Da ih isprati, ali i da ih dočeka dok istovremeno čuva prilaz gradu. Avangardna u vremenu kada je građena, raskošna u neobičnim prepletima uticala je na rađenje novog, manuelinskog stila u arhitekturi. Stila koji je ime dobio po portugalskom kralju Manuelu koji je imao sreću da neplanski sedne na tron i da mu glavni zadatak bude da troši novac kojeg su bile pune kraljevske kase. Dobro ih je ispraznio, ali Belemska kula sada vraća dug, jer mnogobrojni turisti prelazeći njen prag danas pune gradske kase Lisabona.
Manastir Žeronimoš, remek-delo manuelinske arhitekture
Manastir Žeronimoš je najveličanstveniji spomenik zlatnog doba Portugala. Podignut početkom 16. veka u četvrti Belem, svojom bogato ukrašenom fasadom, kamenim detaljima i elegantnim samostanom predstavlja jedno od najlepših ostvarenja manuelinskog stila. Podignut je na mestu gde se Vasko de Gama molio pre nego što je krenuo na svoje istorijsko putovanje. Upravo zbog toga je u impresivnoj manastirsko crkvi i sarkofag sa posmrtnim ostacima Vaska čije je putovanje, morskim putem do Indije, napravilo prekretnicu u istoriji ne samo Portugala nego čitave Evrope. Društvo mu prave Manual - Srećni kralj i Luiš de Kamoeš pesnik i hroničar istorije ove zemlje koji je za Portugalce ono što je Homer za Staru Grčku ili Dante za Italijane... Zajedno sa Belemskom kulom, Žeronimoš se nalazi na UNESCO-voj listi svetske baštine i predstavlja nezaobilazno mesto za razumevanje istorije ove zemlje.
Spomenik otkrićima ili priča o portugalskim herojima
Spomenik otkrićima, posvećen dobu velikih geografskih otkrića, u obliku jedra portugalske karavele propinje se na obali reke Težo. Podignut je 1960 u čast 500 godina od smrti Henrija Moreplovca. On je bio portugalski princ koji je svoj život posvetio pripremama za otiskivanje Portugalaca u potragu za novim pomorskim putevima i svetovima. Upravo on je dominantna figura na spomeniku, a za njim se nižu svi oni koji su imali uloge u ovoj velikoj portugalskoj avanturi - Vasko de Gama, Magelan, drugi moreplovci, kartografi, geografi, pisci, hroničari, misionari, pesnici... Tu je i kralj Alfonso V i kraljica Felipa od Lankastra - Henrikova majka, jedina žena na spomeniku. Na rtu Sagreš Henri je 50 godina okupljao učenjake, kartografe, astronome sa svih strana sveta. Okupljao je i iskusne ribare od kojih je lagano gradio portugalsku pomorsku flotu. Iako nije doživeo najveće portugalske uspehe, portugalci nisu zaboravili da mu duguju zahvalnost za njih. Danas je jedan od najznačajnijih nacionalnih heroja.
Alfama, duša starog Lisabona
Lavirint Alfame je najstariji i najautentičniji deo Lisabona. Šetnja ovim strmim, uskim, često samo za pešake trasiranim ulicama poseban je doživljaj. Iz otvorenih prozora dopiru glasovi ukućana, pesma kanarinaca, šire se intenzivni mirisi domaće kuhinje ili lahor donese miris omekšivača sa veša koji visi sa štrikova razapetih između prozora. I fado...taj melanholični, a opet moćan zvuk koji nosi u sebi čežnju i onih koji su odlazili, često u nepoznato, i onih koji su ostajali. Među ulicama ušuškani su trgovi, crkve - velike i male, a svako malo ulica završi na vidikovcu, sa pogledom od kojeg zastaje dah. Alfama se ne obilazi po mapi, njenim stazama se treba kretati bez plana, zastati na vidikovcima i prepustiti se atmosferi starog Lisabona. I ne treba brinuti ako se izgubite, to je četvrt Svetog Ante, a on neumorno brine o putnicima koji lutaju, po kvartu gde je rođen.
Trg Komersio, amfiteatar okrenut prema reci
Sintra, bajkoviti svet nadomak Lisabona
Kabo da Roka, ne može zapadnije
Azenjoš do Mar, među liticama Atlantika
Kaškaiš, elegancija lisabonske rivijere
Setubal, autentični Portugal između mora i planina
Sesimbra, neotkriveni dragulj
Mostovi na reci Težo, simboli Lisabona
Kada preko Trga Komersio siđete do reke i pogledate desno videćete most 25 april - monumentalni viseći most prepoznatljive crvene konstrukcije. Most ima dva sprata saobraćajnica, na prvom spratu je pruga kojom vozovi prolaze, a drugi sprat je razervisan za motorni saobraćaj. Jednom godišnje most se zatvori da bi njime protrčali trkači Lisabonskog maratona. A ako pogledate levo videćete obrise mosta Vasko de Gama, najdužeg u Evropi, ako ga baš skoro neki novi nije prestigao. Samo nad vodom dug je 17 kilometara. Reku prelazi u neobičnom luku koji u sebi sadrži i jedan viadukt. I jedan i drugi su impresivni, i jedan i drugi imaju ozbiljan zadatak - prekoračiti široko ušće reke Težo u okean.
Svetilište Hrista Kralja i Lisabon na dlanu
Kažu da se preko okeana Hrist Kralj gleda uči u oči sa Hristom Spasiteljem u Rio de Žaneiru. Možda to i jeste bila skrivena ideja jer dugo je Portugal gledao ka Brazilu širom otvorenih očiju. Najveća portugalska kolonija je bila zlatna koka na koju se dobro motrilo. Zvanična ideja je bila da se ovaj spomenik podigne kao zahvalnost što Portugal nije postradao tokom Drugog svetskog rata. Zahvalnost visoka gotovo 100 metara. Podignut je s one strane reke Težo u četvrti koja se zove Almada. Širi ruke da u zagrljaj smesti čitav grad koji se odavde vidi kao na dlanu. Pogled preko mosta 25. april, u zlatni sat, nezaboravan je.
Alkobasa i neobična ljubavna priča
Stih kaže ko jednom Alkobasom prođe, ima želju ponovo da dođe. Ne znam ko je napisao stih, ali znam da je motiv monumentalni manastir Santa Maria de Alkobasa, jedan od najznačajnijih srednjovekovnih spomenika u zemlji. Osnovan je u 12. veku i predstavlja remek-delo cistercitske gotike koje je našlo svoje mesto na UNESCO listi svetske baštine. Poseban utisak ostavlja manastirska crkva sa grobnicama kralja Pedra I i dvorske dame Ineš de Kastro. Ovo je verovatno najpoznatija portugalska ljubavna priča. Tragična i jednako bizarna. Monumentalni sarkofazi dvoje ljubavnika okrenuti su jedan prema drugom. Kada dođe dan vaskrsenja i kada ustanu iz svoje večne postelje prvo će ugledati jedno drugo. A dok čekaju svoju drugu šansu od svoje ljubavne priče stvaraju legendu.
Nazare i surferski snovi
Obidoš, kraljičin grad sa ukusom čokolade
Obidoš ili grad venčani poklon koji su portugalske kraljice dobijale na dar je jedan od najlepše očuvanih srednjovekovnih gradića Portugala u potpunosti okružen starim kamenim zidinama. Kada se prođe kroz monumentalnu gradsku kapiju, ispod koje Vas dočekuju predivne kompozicije azulejžosa, a često i kompozicije uličnih muzičara, ulazite u splet uskih kaldrmisanih ulica, tradicionalnih belih kuća ukrašenih plavim i žutim detaljima, cvećem, suvenirnicama i šarmantnim kafeima gde možete probati čuvenu žinju. Neko će reći višnjevaču, ali žinja nije višnja - odgovoriće Portugalci, žinja je žinja. Slatka alkoholna doza žinjevače (da je tako nazovemo) ovde se servira u čašicama od čokolade. Kažu u Obidošu da je to njihov izum i možemo im verovati jer Obidoš osim što je domaćin poznatom srednjovekovnom fstivalu, domaćin je i čuvenom festivalu čokolade.
Vidikovci Lisabona, najikoničnije slike grada
Miraduro da Senjora do Monte, Miraduro Portas do Sol, Miraduru Sao Pedro de Alkantara, Miraduro de Santa Luzia...miraduro, miraduro, miraduro...toliko je vidikovaca na u ovom brdovitom gradu i mogli bi reći da su mu oni, rame uz rame, sa azulejžosima, fadom, neverovatnim spomenicima, zaštitni znak. Nisu to samo mesta gde možete sagledati lepotu Lisabona to su mesta za odmor, meditaciju, druženje, slušanje muzike, mesta gde najviše prija čaša dobrog portugalskog vina ili osvežavajuća limunada. Mesta gde lako poverujete u legendu o osnivanju Lisabona i možete da zamislite besnu Ofijuse kako svojim džinovskim zmijskim repom besno, trčeći, lupa po zemlji i pravi duboke brazde među kojima se danas baškari ovaj neverovatni grad.
